InterwiewPolitika

Dr. Sifet Mrkonja: Riješiti pitanje osnivača bolnica i  odlučiti koje su nam potrebne!

Travnički hirurg, zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) u Skupštini SBK dr. Sifet Mrkonja i nosilac liste SDP-a za Skupštinu SBK na predstojećim izborima u intervju za travnik-grad.info govori o rezultatima rada aktuelne vlasti u SBK, najvećim problemima, kao što su nezaposlenost, organizacija zdravstvenog sistema i segregacija u obrazovanju.

 

 

 

Dr. Mrkonja, kako ocjenjujete protekli mandat vlasti u SBK/KSB?

 

Protekli mandat vlasti u SBK/KSB ne može dobiti prolaznu ocjenu. Sam sam bio dio zakonodavne vlasti, bio sam zastupnik u Skupštini SBK/KSB, koja nažalost ništa nije uradila u proteklom mandatu. Jedino što smo izglasali, i to na inicijativu zastupnika iz SDP BiH, jeste da se ukine participacija djeci do 18 godina za zdravstveno liječenje, odnosno popularne markice. U protekle četiri godine održane su 32 sjednice Skupštine SBK/KSB, što znači da nismo imali ni jednu Skupštinu mjesečno, ne računajući one sjednice koje su bile prekinute pa nastavljene. U proteklom periodu imali smo jednu vanrednu sjednicu i predlagali smo više tematskih sjednica, ali održana je samo jedna. Mislim da ovi pokazatelji dovoljno govore o radu zakonodavne vlasti koja je  u proteklom periodu, na prijedlog Vlade SBK/KSB,  usvojila 11 Zakona iz različitih oblasti, što govori o neradu Vlade SBK/KSB, i na prijedlog vladajućih stranaka izglasano je povećanje naknade za prisustvo sjednicama Skupštine SBK/KSB i Komisijama koje imenuje Skupština SBK/KSB sa 50,00 KM na 200,00 KM. Faktički, za nerad zastupnici u Skupštini SBK/KSB dobijali su više od 50% najniže penzije/mirovine u Federaciji BiH. Ja se nisam profesionalizirao, kao što je većina mojih kolega to učinila, uposlenik sam JU Bolnica Travnik,  gdje svakodnevno odlazim na posao i ne mislim se, ako dobijem povjerenje građana, ni sada profesionalizirati. Želim samo da kao akademski građanin ove države dam svoj doprinos u njenom razvoju.

Vi znate da se Vlada SBK/KSB u proteklom periodu kreditno zaduživala kod komercijalnih banaka, iako je posljednjih godina zabilježen porast prihoda od indirektnih poreza, što govori o nedomaćinskom odnosu izvršne vlasti SBK/KSB koju čine SDA i HDZ.

Vlada SBK/KSB u periodu od 2011. do 2014. godine, koju su sačinjavali i ministri iz SDP BiH, je zatekla deficit i pad prihoda, a dodatno je bila opterećena usvajanjem Zakona o plaćama i naknadama budžetskih korisnika, koji je opteretio mjesečno budžet u iznosu od 1.000.000,00 KM, što je na godišnjem niovu iznosilo 12.000.000,00 KM. Zahvaljujući ministrima iz SDP BiH došlo je do stabilizacije budžeta, a današnja Vlada, kako rekoh, koja stalno ima porast prihoda, kreditno se zadužuje, a građani od tih zaduženja nemaju nikakve koristi. Trenutna kreditna zaduženja su oko 30.000.000,00 KM, a nemamo niti jedan, ama baš niti jedan kapitalni  projekat koji bi potaknuo razvoj privrede.

 

 

 

Koji su najveći problemi u Srednjobosanskom kantonu?

 

U SBK/KSB imamo jako puno problema, ali ja ću pokušati izdvojiti nekoliko.

Jedan od  najvećih problema u SBK/KSB jeste nezaposlenost, koja je dovela građane u stanje apatije, a Vlada SBK/KSB koju čine SDA i HDZ ništa ne čini na stvaranju uslova za otvaranje novih radnih mjesta, čime bi došlo do povećanja standarda života građana. Pogledajte grant poticaj privredi, koji se posljednjih godina dijeli, što u narodu kažu, ” i kapom i šakom “. Poticaj privredi dobijaju frizerski saloni, trgovine, ugostiteljski objekti  koji spadaju u uslužne djelatnosti i najćešće dobijaju već godinama isti korisnici. Simptomatično je da poticaj privredi dobijaju ugostiteljski objekti u kojima odsjedaju aktuelni ministri, a to je samo jedan dokaz o netransparentnom utrošku budžetskih sredstava. Ono što je bitno istaknuti jeste da mi nemamo strategiju razvoja SBK/KSB, koja bi bila napravljenja na strategijama Općina  našeg Kantona, i koja bi se morala dosljedno realizovati, ne stvaraju se uslovi za nove investitore, posebno inostrane. Još uvijek smo nestabilno područje zbog stalnih nacionalnih tenzija koje vladajuće stranke ostavljaju na vlasti, jer to je u Srednjoj Bosni tako izraženo i  održava stranke sa nacionalnim predznakom.

Drugi, po meni, vrlo bitan problem je loša infrastruktura putnih mreža, odnosno loša putna komunikacija, koja usporava komunikaciju, posebno kada je u pitanju privredni razvoj. Ovako loša putna komunikacija zasigurno opterećuje privrednike, a posebno Lašvansku dolinu, jer mi ovdje nemamo ni željezničkog saobraćaja, a da ne govorimo o avionskom saobraćaju, što je za nas u Srednjoj Bosni misaona imenica. Posljednjih 10 godina brza cesta Lašva-Nević Polje je mrtvo slovo na papiru, o njoj se priča samo pred izbore. U vremenu u kojem danas živimo, kada je tempo života brži, bez dobre putne infrastrukture nema ni razvoja privrede, turizma i drugih grana privrede. Imamo Vlašić, Rostovo, Radušu, Jajce, Travnik koji se razvijaju kao turistički centri, a da bi turista do njih došao treba mu najmanje dva sata iz Sarajeva, a za dva sata avionom dođe do Sarajeva iz Berlina ili nekog druge evropske metropole. Nezaposlenost i jedna opća nesigurnost građana  su doveli do iseljavanja sa područja SBK/KSB, koje je po meni jedan od najvećih problema. U zemlje Evropske unije ne odlaze samo nezaposleni, nego i zaposleni u budžetskim institucijama, javnim ustanova i preduzećima, što govori o jednom općem nezadovoljstvu građana, što sam i rekao na počeku ovoga pitanja,  govori i o apatiji građana kojima je više sve svejedno, jer puno je lažnih obećanja, nepotizma i podjela u našem društvu. Dotaknut ću još ukratko dva problema, a to su poljoprivreda i stočarstvo. Naša poljoprivreda, odnosno naši poljoprivrednici su u ogromnim problemima. Pa kakva je to država koja nema državno Ministarstvo za poljoprivredu, a veliki dio stanovništva SBK/KSB živi u ruralnim područjima i treba im dati poticaj za razvoj poljoprivrede, pa da nemamo niti jednog centimetra neobrađene obradive zemlje. Također, Vlašić je poznat po Vlašićkom siru, ali sve je manje stočnog fonda a sve više bruceloze, umjesto da smo Vlašićki sir standardizirali i brendirali, doveli smo stočare i proizvođače sira u nezavidnu situaciju.  Nemojte misliti da nema više problema, ima ih, ali ako bih sve navodio mislim da bi smo morali sjediti zajedno naredna dva dana. Na navedene probleme sam se samo kratko osvrnuo, tako da možemo preći na sljedeće pitanje.

 

 

Na koji način riješiti nagomilane probleme u oblasti obrazovanja, počev od segregacije u obrazovanju, do nepostojanja Pedagoškog zavoda?

 

Ja nisam direktno vezan za obrazovanje, ljekar sam po struci, ali ono što bih prvo uradio jeste ukidanje „dvije škole pod jednim krovom“, izvršio bih reformu cjelokupnog obrazovnog sistema na području SBK/KSB, koje je u katastrofalnom stanju, urušeno je, i po mom mišljenju je “rak-rana“ ovoga društva. Loš obrazovni sistem daje nam nestručne kadrove koji sutra trebaju da budu nosioci razvoja društvene zajednice. Sljedeća stvar koja bi se trebala uraditi jeste provjeriti opravdanost postojanja 56 osnovnih škola i 25 srednjih škola na području SBK/KSB. To je 81 direktor, 81 sekretar i tako dalje, koji primaju plaću na teret poreskih obveznika, odnosno građana SBK/KSB, a znamo da je svake godine sve manji broj upisanih učenika u osnovnom i srednjem obrazovanju. Što se tiče Pedagoškog zavoda, ako SDP BiH dobije resorno ministarstvo, u roku od jedne godine formirat ćemo isti. Formiranje Pedagoškog zavoda ne odgovara HDZ, koji od 2004. godine postavlja svoje ministre u Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, i koji provode politiku podjele među djecom, jer svima nama je poznata izjava jedne ministrice  “da se ne mogu miješati kruške i jabuke “.

 

Kako efikasno organizirati bolničku mrežu u SBK/KSB, s obzirom na to  da radi 5 bolnica, od kojih jedna ili dvije nose teret pružanja zdravstvenih usluga?

 

Prvo se mora riješiti ko su osnivači bolnica u SBK/KSB, i istog trenutka odrediti koje su nam bolnice potrebne, koje imaju uslove za otvaranje novih odjela kojih nemamo na području SBK/KSB, kao što je, na primjer, odjel onkologije, da naši građani ne odlaze u KSC Srajevo zbog terapije cistostaticima.

U JU Bolnica za plućne bolesti i tuberkulozu Travnik renoviran je jedan dio i započelo se sa pripremom onkološkog odjela, koji nažalost još uvijek nije stavljen u funkciju, iako je to završeno u prošlom mandatu vlasti, kada je SDP participirao u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti SBK/KSB. Također, vrlo je važno rasteretiti JU Bolnica Travnik, koja nosi najveći teret liječenja pacijenata sa područja SBK/KSB, ojačati primarnu zdravstvenu zaštitu, kao i preventivnu zdravstvenu zaštitu građana SBK/KSB, omogućavajući im besplatne sistematske preglede, kao i kroz niz raznih predavanja, informativnih letaka o zdravom načinu života, značaju tjelesne aktivnosti za zdravlje, čime bi smo rasteretili sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno bolnice, tačnije JU Bolnica Travnik, i jednim dijelom bolnicu “fra Mato Nikolić” Nova Bila,  koje su nažalost opterećene i one nose kompletan zdrastveni sistem SBK/KSB.

Kroz provedbu ” Plana 10” SDP BiH, ako bi dobila povjerenje građana, riješila bi sistem zdravstva, što bi značilo i rješavanje nagomilanih problema u oblasti zdravstva i u našem Kantonu. Također, za one zdravstvene usluge koje se ne mogu izvršiti u Kantonu, ukinuli bi smo odobrenja za liječenje van Kantona, jer teško oboljelom pacijentu, kao i članu njegove porodice, nije u tom trenutku do administrativne papirologije.

 

Na čemu će SDP najviše insistirati u narednom periodu kada je u pitanju aktuelna problematika u SBK?

 

Ako SDP BiH dobije povjerenje građana i formira većinsku vladu u SBK/KSB,  zasigurno ćemo stvoriti uslove za razvoj privrede, urediti oblast obrazovanja i zdravstva, odnosno provest ćemo “Plan 10” u onome dijelu u kojem su ingerencije Kantona. Ne mogu reći, ako dobijem povjerenje građana zalagat ću se za povećanje penzija, kada je Zakon o penzijskom i invalidskom  osiguranju u ingerenciji Federacije BiH, ali mogu reći da ćemo formirati Pedagoški zavod na Kantonu, da ćemo riješiti ko su osnivači bolnica,  poboljšati zdravstvenu uslugu, da ćemo ukinuti participaciju za zdravstvo, odnosno markice, da ćemo urediti oblast sporta i kulture, stvoriti uslove za razvoj turizma i da SBK/KSB postane jedna od vodećih turističkih destinacija u BiH, u saradnji sa općinama SBK/KSB formirati nove industrijske zone sa potrebnom infrastrukturom koje bi bile interesantne za nove investitore, preispitati date koncesije za izgradnju mini-hidrocentrala, nastojati povećati direktne prihode Kantona  i zaustavit ćemo egzodus građana, posebno mladih visokobrazovanih ljudi.