HDZ BiH i HNS prijedlogom izmjena Izbornog zakona BiH jačaju poziciju Hrvata u ŽSB

 

Pred Hrvatima u Bosni i Hercegovini su povijesne promjene. Hoće li se konačno promjenama Izbornog zakona približiti dugo očekivanoj ravnopravnosti ili će nastaviti politički tapkati u mraku neizvjesnih koalicija, međunarodnih odnosa i poteza visokih predstavnika.

“Mi se umoriti ni odustati nećemo”, poručeno je sa sinoćnje tribine u Kiseljaku na temu “Hrvati Središnje Bosne i izmjene Izbornog zakona BiH”. Naime, s obzirom na ogroman značaj aktualnih procesa, kao i  medijsku blokadu te iskrivljavanje činjenica od strane prvenstveno bošnjačkih medija, Županijski odbor Mladeži HDZ BiH Županije Središnja Bosna, u nizu sličnih tribina i tema, ovoga se puta odlučio pozabaviti i ovom, s ciljem  pojašnjenja potrebe, ali i značaja za promjenama Izbornog zakona BiH, posebno prijedloga koji je HNS BiH već uputio u proceduru. Kako su sve glasniji protivnici prijedloga jer isti navodno u neravnopravan položaj stavlja Hrvate Središnje Bosne, Mladež se s ovom teorijom odlučila suočiti neke od najistaknutijih hrvatskih dužnosnika iz ove Županije: predsjednika Federacije BiH Marinka Čavaru, predsjedateljicu Doma naroda Parlamenta FBiH Lidiju Bradaru, predsjednika Kluba zastupnika HDZ BiH – HNS BiH u ZD PS BiH Nikolu Lovrinovića te predsjednika ŽO HDZ BiH ŽSB Radoju Vidovića.

 

 

U temu je nazočne uveo Radoje Vidović osvrnuvši se na prošlost odnosno uzroke trenutne situacije, počevši od referendumskog pitanja i neovisne BiH, mirovinskih sporazuma te podjele Federacije na županije. Specifičnost županija ŽSB i HNŽ koje su po Washingtonskom sporazumu imale poseban status, a njihovi narodi potpunu ravnopravnost i mehanizmima zaštite iste. U tom tonu i Travnik je trebao biti ustrojen kao Mostar. Međutim, nakon nametnutih odluka na Ustav od strane visokog predstavnika, naša Županija gubi paritetni status Bošnjaka i Hrvata što je omogućilo dominaciju brojnijeg naroda.

Prijedlogom HNS-a BiH za izmjenama Izbornog zakona BiH postignuta je maksimalna moguća ravnopravnost Hrvata sa svih područja BiH pa tako i ŽSB. Središnja Bosna nije oštećena, dapače, kada je riječ o izboru izaslanika u federalni Dom naroda, trebala bi dobiti i jednog više, kazano je između ostaloga na sinoćnjoj tribini. Istaknuto je i kako ovaj prijedlog nije savršen, ali je najbliže tome da svim narodima i građanima osigura ravnopravnost a Bosni i Hercegovini omogući konačno demokratsko funkcioniranja. Dalje, on nije izraz volje samo hrvatskih predstavnika, dapače, u isti su ugrađene i primjedbe kao rezultati brojnih pregovora sa drugim strankama koje pak sada, predvođene Strankom demokratske akcije, isti ne prihvaćaju. Što nas dovodi do zaključka, kazali su sinoćnji govornici, da je krajnji cilj Bošnjaka i dalje dominacija nad najmalobrojnijim narodom jer su svjesni da vrijeme radi za njih.

“Te intencije moraju prestati i HDZ BiH se s tim nikad neće pomiriti jer ni jedna hrvatska ruka nije sudjelovala u izmjenama Izbornog zakona pa ni Ustava koje su išle na štetu Hrvata. Kompromisa više nema jer nitko od stranih predstavnika nije našao ni jedan konkretan problem vezan za naš aktualni prijedlog izmjena. Mi smo konstitutivni narod i više bez nas rješenja nema, bez volje hrvatskog narod i njegovih legitimnih predstavnika” kazao je Lovrinović te pojasnio daljnju proceduru glede HNS-ovog prijedloga koji je u državnom Domu naroda usvojen i trenutno čeka zasjedanje Zastupničkog.

Predsjedateljica Bradara je pojasnila tzv. Dionički model izbora izaslanika u Dom naroda P FBIH koji predviđa da se iz svake županije bira broj izaslanika svakog od konstitutivnih naroda proporcionalno njegovu učešću u toj županiji u odnosu na ukupan broj tog naroda u F BiH, prema popisu stanovništva iz 2013.

“Izbori se mogu raspisati i provesti te implementirati do Zastupničkog doma. Federalni Dom naroda kao ni državni a samim time ni izvršna vlast prema trenutnom stanju ne mogu biti konstituirani“, kazala je Bradara te dodala da trenutni Zakon Bošnjacima omogućava da u oba Federalna doma izaberu veliku većinu svojih predstavnika pa i one koji se Hrvatima izjasne po potrebi.

“Građanska država je put u unitarnu državu u kojoj vlada volja većinskog naroda” nastavio je s temom predsjednik Čavara te objasnio model izbora članova Predsjedništva BiH prema kojem bi se iz Federacije BiH za potrebe ovog prijedloga formirala tri ad hoc izborna područja A, B, i C. Izborno područje A obuhvaćalo bi općine s dvotrećinskom bošnjačkom većinom, izborno područje B općine s dvotrećinskom hrvatskom većinom, a izborno područje C sve ostale općine, odnosno općine u kojem ni Hrvati ni Bošnjaci nemaju dvotrećinsku većinu.

Nakon plodonosne rasprave i brojnih pitanja publike u odlično ispunjenom Hrvatskom domu zaključeno je kako je jednakopravnost Hrvata i jamac stabilnosti BiH, jamac prosperiteta države ali i jedina garancija opstanka hrvatskog naroda na ovom prostoru.