Na IPF Univerziteta u Bihaću magistrirao Abdulkadir Indžić, profesor islamske vjeronauke i arapskog jezika

Odbrana magistarskog rada na temu “Religijske zajednice u BiH kroz prizmu dijaloga i tolerancije” održana je 29.1.2020. godine pred komisijom u sastavu: prof. dr. Muharem Štulanović, predsjednik, prof. dr. Izet Terzić, mentor i član i prof. dr. Fuad Sedić, član.

 

 

Predmet njegovog istraživanja jesu religijske zajednice u BiH, odnosno njihov odnos kroz prizmu dijaloga i tolerancije, budući da su u Bosni i Hercegovini zastupljene četiri monoteističke religije koje su definisane kao religijske zajednice: islam, judaizam, katoličanstvo i pravoslavlje. Shodno činjenici da na jednom geografskom, ne tako velikom prostoru, žive, rade i djeluju pripadnici tih monoteističkih religija, ili drugih religijskih uvjerenja kao i ostali, sasvim je jednostavno tvrditi da postoji neki međureligijski dijalog i neki nivo tolerancije.

Naglašeno je kako se o međureligijskom dijalogu treba konstantno govoriti, graditi ga, unaprijeđivati na način da se svaki građanin ove zemlje osjeća u skladu sa svojim pravima, slobodan da ispovijeda vlastitu vjeru bez straha ili diskriminacije. Tema magistarskog rada „Religijske zajednice u BiH kroz prizmu dijaloga i tolerancije“ elaborira osnovne pojmove koji određuju temu, kao što su religija, dijalog i tolerancija. Fokus teme je na predstavljanju religijskih zajednica u BiH kroz prizmu dijaloga i tolerancije, predstavljanju zakonskih odrednica konfesionalnosti u BiH kroz relevantne statističke podatke, elaboriranje međureligijskog dijaloga i tolerancije kao i predstavljanje uloge medija u međureligijskom odnosu.

Glavni dio rada odnosi se na elaboraciju zakonskih odrednica konfesionalnosti u Bosni i Hercegovini, te statističkih podataka o zastupljenosti konfesija u našoj državi. Nadalje, posebna pažnja posvećena je međureligijskom dijalogu i toleranciji, kroz razjašnjavanje elemenata dijaloga, te tolerancije kao uslova zajedništva, kao i većih međureligijskih projekata koji su dokaz aktivnog rada na poboljšanju međureligijskog dijaloga.

 

Rad je inspiriran zajedničkom interdisciplinarnom inicijativom i studijskom programu naslovljen Međureligijske studije i izgradnja mira u akademskoj 2019./2020. godini koje organiziraju tri teološka fakulteta, Fakultet islamskih nauka i Katolički bogoslovni fakultet, oba na Univerzitetu u Sarajevu i Pravoslavni bogoslovski fakultet Sv. Vasilija Ostroškog u Foči, Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Posebno je predstavljena tematika i analiza medija i medijskih sadržaja kroz prizme monoteističkih religija koje djeluju na prostoru Bosne i Hercegovine.

Rad se osvrće na ključnu, kritičku ulogu medija prema judaizmu, pravoslavlju, katoličanstvu i islamu kroz kreiranje i održavanje kulture međureligijskog dijaloga, s obzirom na njihov utjecaj na društvo i stvaranje javnoga mnijenja. Navode se statistički podaci koji se odnose na medije i njihovo religijsko izvještavanje kao i zakoni o osnovama javnog RTV sistema kroz koje će program javnih emitera uvažiti nacionalne, regionalne, tradicionalne, vjerske, kulturne i druge karakteristike konstitutivnih naroda i svih građana Bosne i Hercegovine. Shodno tome, javni emiteri počinju emitovati neke specijalizovane emisije iz religije. Iz svega navedenog, temelji za saradnju postoje, od demokratskog društva, slobode religijskih prava, slobodnih medija, samo je potrebno promoviranje međureligijskog dijaloga i tolerancije i da jedni drugima posvete više pažnje, kroz učenje, i napredovanje u funkciji općeg dobra.

 

 

Abdulkadir Indžić, sin Mustafe i Zejnebe, rođen je 22.12.1979. godine u Travniku. Nakon završene osnovne škole, 1994.god. odlazi u Ujedinjene Arapske Emirate gdje dvije godine uči arapski jezik, a potom upisuje srednju školu (Institut arapskih i islamskih znanosti) u pokrajini Ras al Khaimah. Nakon okončanog srednjoškolskog obrazovanja upisuje Fakultet arapskog jezika i književnosti na Islamskom Univerzitetu Muhammed bin Saud, na kojem kao redovan student diplomira 2004.god. Fakultetsku diplomu po povratku u BiH nostrificira (uz polaganje razlike predmeta) na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (Odsjek orijentalne filologije) i stiče zvanje prof. arapskog jezika i književnosti.

Također, 2010. godine završava i studij na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću i stiče zvanje prof. islamske vjeronauke. Uspješno polaže stručni ispit za samostalno obavljanje poslova u odgojno – obrazovnim ustanovama i po osnovu Pravilnika Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta SBK 2017. godine napreduje u zvanje “nastavnik mentor”. Predsjednik je Upravnog odbora UG „Progress centar“ koje se bavi edukacijom i afirmacijom na polju kulture, obrazovanja i humanitarnog rada. 2013. godine u Sarajevu mu je uručeno posebno Priznanje od Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke za prepoznavanje i usmjeravanje talentiranih učenika u radu i mentorstvu učenici Dautović Fatimi te osvojenom 1. mjestu na općinskom, kantonalnom i 2. mjestu na Državnom takmičenju iz islamske vjeronauke.

Školske 2015./16. ima najveću zaslugu za uvođenje arapskog jezika u obrazovni sistem gdje učenici osnovnih škola od VI do IX razreda s područja SBK koji nastavu prate po Nastavnom planu i programu na bosanskom jeziku imaju priliku da kao drugi strani jezik izučavaju arapski i to po prvi put na području ovog Kantona. Ova lijepa vijest je apsolutni novitet kada je u pitanju osnovno-školsko obrazovanje na području SBK. Od tadašnjeg direktora Kulturnog centra ”Kralj Fahd” u Sarajevu prima priznanje za izuzetan doprinos na polju razvijanja arapskog jezika u obrazovnom sistemu BiH. U saradnji sa ambasadom Kraljevine Saudijske Arabije u Bosni i Hercegovini i Kulturnim centrom iz Sarajeva, uspješno aplicira i realizuje projekat adaptacije i rekonstrukcije kabineta arapskog jezika za učenike koji pohađaju predmet Arapski jezik kao drugi strani jezik u OŠ Travnik. Kabinet je u potpunosti prilagođen savremenim tehnologijama što učenicima omogućuje da lakše i brže usvajaju znanja.

Kao autor i prevodilac, objavio je mnogobrojne istraživačke radove iz struke koji doprinose unaprjeđivanju odgojno-obrazovnog rada u kolumni Islamskog informativnog časopisa „Preporod“ – zvaničnog glasila Islamske zajednice u BiH. Preveo je slijedeća djela s arapskog na bosanski jezik: Riznica mudrosti muslimanskih velikana (koprevodilac), Islamski pogled na preventivno liječenje i tjelesni odgoj, Osnove da've i metode njenog širenja, Međuljudski odnosi u islamu.