Centralna BosnaInfo

Salki Selmanu odobrena još jedna mini hidroelektrana

Na prijedlog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK Salkana Merdžanića (SDA), Vlada Srednjobosanskog kantona  donijela je odluku o davanju suglasnosti za pokretanje postupka dodjele koncesije za korištenje vodnih snaga rijeke Bile za gradnju MHE Dolac 2 u općina Travnik.

 

 

Osnivač firme

Iako resorni ministar nije obrazlagao odluku, iz kratke rasprave moglo se čuti da je firma „Mini Wat“ Travnik dobila sve potrebne saglasnosti od lokalne zajednice i Općine Travnik. Idejni projekt „Hidroenergetsko iskorištenje rijeke Bila“ izradila je sarajevska firma „Higracon“.

Uz ovo priložena je prethodna saglasnost Općinskog vijeća Travnik i Mjesne zajednice Rudnik.

– Srednjobosanski kanton i dalje ima tendenciju rasta izdavanja određenog broja koncesionih dobara, a među njima su i mini hidroelektrane na već prepoznatim lokacijama kroz prostorne planove, kako općina tako i kantona. To su koncesije koje su prošle redovnu proceduru – izjavio je nakon sjednice premijer Tahir Lendo (SDA).

Inače, prema podacima iz Registra poslovnih subjekata u BiH, osnivač firme „Mini Wat“ je Salko Selman, aktuelni direktor Razvojne banke Federacije BiH i nekadašnji premijer SBK te bivši predsjednik Kantonalnog odbora SDA SBK.

 

Salko Selman, bivši premijer Kantona

Minorni prihodi

 

Sarajevska firma „Higracon“, koja je izradila idejno rješenje za ovaj projekt, javlja se kao investitor u slučaju „Kruščica“ u općini Vitez, gdje mještani ne dopuštaju gradnju mini hidroelektrane. Srednjobosanski kanton voli se pohvaliti da prednjači po broju koncesija, ali prihodi koji se ostvaruju su minorni. Podatak koji se mogao čuti nakon sjednice jeste da SBK po osnovu koncesija oprihoduje između milion i milion i po maraka na godišnjem nivou.

 

Mještani Kruščice istrajni: Ne žele mini hidroelektranu

 

Dobili 60.000 KM 

 

Prema nezvaničnim podacima, Općina Travnik u protekloj je godini dobila 5.000 KM po osnovu koncesija za tri mini hidroelektrane, a prema podacima iz Kantona, dobila je 60.000 KM. Bez obzira na to koja je suma tačna, riječ je o bizarnim prihodima naspram iznosa koje su pojedinci zaradili i zaradit će od iskorištavanja prirodnih resursa i javnih dobara.

 

(avaz.ba)