Obilježena 32. godišnjica zločina nad Bošnjacima u Ahmićima

Polaganjem cvijeća, učenjem Fatihe i odavanjem počasti žrtvama  danas  je obilježena  32. godišnjica zločina na bošnjačkim civilima u selu Ahmići kod Viteza. Tog 16. aprila  1993. godine u ranim jutarnjim satima, pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) ubili su u Ahmićima 116 civila bošnjačke nacionalnosti, te spalili njihovu imovinu.  Najmlađa žrtva bila je tromjesečna beba, a najstarija je imala 82 godine.

 

Obilježavanje je počelo šetnjom pod nazivom “Put istine i sjećanja”. Porodice žrtava okupile su se u jutarnjim satima na Šehidskom mezarju u Starom Vitezu gdje je proučen Ja’sin.

Na komemoraciji se prisutnima obratio Refik Lendo predsjednik organizacionog odbora i potpredsjednik FBiH Refik Lendo.

– U ovakvim situacijama kad čovjek vidi šta se desilo, gleda ovaj film i reakciju porodica, najradije bio prešutio, proučio Fatihu… Ali nemamo pravo da šutimo, nemamo pravo da ne govorimo istinu. Svjedočanstva tog vremena su sjećanja vas koji ste ga doživjeli i preživjeli. Trajno svjedočenje su i sudske presude. Ovih dana smo obilježili i dan naše slavne Armije RBiH. Svakog dana plaćamo djelić duga prema 116 ubijenih građana. Zbog toga je naš i vaš doprinos nemjerljiv i zato je važno okupljati se i dati do znanja svima da nećemo prestati govoriti istinu i boriti se za nju.

Uvijek smo bili nositelji suživota, pomirenja i zajedničke budućnosti. Naša snaga leži u borbi za pravdom, a ne osvetom. BiH je i danas izložena napadima na pravni i politički suverenitet. Građani su uplašeni i zabrinuti – govori Lendo. Dodao je da sa ovog mjesta želi poslati poruku da se snažno i odlučno suprotstavimo pojedincima koji narušavaju mir i sigurnost ove zemlje i regije.

– Na kraju, želim poslati poruku prijateljima i komšijama, Hrvatima, katolicima, susjedima. Gradimo naše povjerenje tako da ostajemo ovdje, u našem Vitezu, koji sa Ahmićima treba biti simbol borbe za pravdu, jednakost i ostanak. Neka nas Ahmići stalno podsjećaju da smo dužni čuvati Vitez kao simbol otpora. Porodicama strpljenje i sabur, a nama da se sjećamo, ne zaboravimo i mladim generacijama prenosimo istinu – poručio je  Lendo.

 

Okupljeni svake godine u Ahmićima poručuju da moraju kontinuirano prenositi poruku budućim generacijama da se zločini više nikada i nikome ne dogode i ne ponove. Još jednom je upućen apel da se pronađu preostale nestale osobe. Naime, još uvijek se traga za posmrtnim ostacima 15 mještana Ahmića, te šest posmrtnih ostataka izbjeglica kojе su se u vrijeme napada zadesile u Ahmićima.

 

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović poručio je u Ahmićima, tokom obilježavanja godišnjice strašnog masakra koji su počinile snage Hrvatskog vijeća odbrane nad Bošnjacima ovog mjesta, da su ovakvi događaji neophodni, jer su oni čin pijeteta i opomena da se zlo ne ponovi. Naglasio je važnost trajnog čuvanja sjećanja kroz pravdu, obrazovanje, medije i komemoracije, kao i potrebu društvene budnosti protiv zaborava. Obraćajući se vjernicima nakon podne-namaza, upozorio je na globalnu krizu vrijednosti, dominaciju neodgovornih lidera i širenje sile i pohlepe, ističući potrebu moralnog otpora. Posebno je podvukao važnost izgradnje dobrih međuljudskih i komšijskih odnosa kao temelja sigurnosti i suživota u Bosni. Islamska zajednica, naglasio je, dala je ključan doprinos međureligijskom dijalogu i sprečavanju osvete nakon rata, čime pokazuje mudrost i snagu vjere.

 

-I ove godine obilježavamo tužnu godišnjicu: oživljavamo sjećanje na jedan užasan zločin koji je potresao svijet. Taj zločin počinile su snage Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) na današnji dan prije 32 godine, u ranim jutarnjim satima. Bio je to stravičan zločin u kojem je ubijeno 116 muslimana – Bošnjaka, od čega su 32 bile žene a 11 djeca mlađa od 18 godina. U tom zločinačkom napadu uništeno je 169 kuća te dvije džamije. Svi ti ljudi ubijeni su samo zato što su bili druge etničke pripadnosti i što su se dragom Bogu molili na drugačiji način. Nikakve druge krivnje nisu imali prema onima koji su im to učinili. Obilježavanje ovakvih godišnjica uvijek budi duboke emocije i u srcu izaziva drhtaj, a u srcima onih koji su izgubili svoje voljene oživljava žalost i tugu. – kazao je, pored ostalog, reisul-ulema Kavazović.

 

 

16. april 1993. godine

 

U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, pripadnici jedinica za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane (HVO) “Džokeri” i “Maturice” izvršili su napad na selo Ahmići. Ubijeno je 116 bošnjačkih civila, a najmlađa žrtva bila je tromjesečna beba.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora. Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakru, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.

Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne. Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a “Džokeri” Miroslava Cicka Bralu na 20 godina zatvora.

Paško Ljubičić osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora. Na slobodu je pušten nakon što je odslužio kaznu od osam godina i četiri mjeseca.