Vaš psiholog: Mijenjam navike, unaprijeđujem sebe

Ponašanje čovjeka je jednim dijelom satkano od navika. Sigurna sam da uz malo refleksije na sebe možemo prepoznati koje su naše dobre a koje loše navike; koje služe našoj funkcionalnosti a koje nas koče, sputavaju i često se nalaze na našim listama novogodišnjih odluka. Razvoj bilo koje navike se dešava jer je nas mozak programiran da “hvata” stvari koje nas nagrađuju ili kažnjavaju. Već utabana staza neke navike opire se promjeni jer je postala naš automatizirani način reagiranja, ali to ni u kom slučaju ne znači da je nemoguće promijeniti.

 

Kada donesemo odluku da mijenjamo neke navike često se desi da već u početku napravimo nekoliko grešaka na primjer: postavljamo previše ciljeva koje želimo dostići u isto vrijeme, ciljevi su nejasni, često su izvan naših trenutnih kapaciteta ili se temelje na onome što je poželjno u našem socijalnom okruženju a ne zapravo ono što mi istinski zelimo. Vjerujem da najveća poteškoća dolazi u trenutku kada trebamo početi da mijenjamo našu naviku ili neposredno nakon početka, kada je ključna dosljednost u ponašanju koje će nas dovesti do promjene.

 

Doneseni ciljevi moraj biti specifični, mjerljivi, ostvarljivi, relevantni i vremenski određeni. Da bi navike promijenili moramo ih svjesno analizirati, te ih je potrebno razbiti na četiri dijela: znak, potreba, odgovor i nagrada. Ovi dijelovi čine “petlju navike”. Znak predstavlja okidač a može biti bilo šta, emocija, lokacija, miris, osoba i sl. Potreba se javlja kao posljedica pojave znaka a tjera nas da reagujemo u svrhu nagrade. Odgovor može biti ponašanje, misao ili bilo koja akcija koju poduzmemo kako bi ostvarili određeni ishod. Nagrada predstavlja osjećaj zadovoljstva ili oslobađanja. Na primjer uključeni smo u neki težak projekat ili kao studenti učimo. U određenom trenutku ćemo osjetiti potrebu za pauzom i odmorom, nakon čega uzimamo mobitel i pregledamo društvene mreže. Time udovoljavamo svojoj potrebi za odmorom, te ponovljeno više puta stvaramo naviku pregledanja društvenih mreža u situacijama opterećenosti. Ovo ponašanje je već ustaljeno i potrebno je naći neko novo i produktivnije koje će zamijeniti ovo navedeno kao na primjer ustanite i prošetajte ili popričajte s nekim, ako imate neki hobi obratite kratko pažnju i na njega.

 

 

Najbitnija je dosljednost kroz vrijeme i nije bitno koliko puta ne uspijete u promjeni, nego koliko puta ćete ponovo pokušati. Ovaj proces neminovno uključuje osjećaje frustracije, nezadovoljstva i razočarenja ali najbitnije je da su ti osjećaji prolazni i da vaš pogled ostane fokusiran na ostvarivanje cilja. Ukoliko ne možete da se pridržavate rutine, možda vaš plan nije dovoljno fleksibilan i ne može se uklopiti u vaše ostale obaveze i količinu energije koju imate kako bi postigli željenu promjenu. Zapamtite da sve što je novo od vas iskazuje isprva jako mnogo psihičke energije, kao da kada ste prvi put počeli čitati. Ukoliko se desi da prvi put omanete u planu i ne ispunite zadatak, jednostavno pokušajte da se pretvarate da se taj propust nije ni desio i nastavite dalje. Kontraproduktivno je razmišljati iznova o tome kako smo omanuli i nismo se držali plana. Ako se ovaj proces ponovi par puta, analitički pristupite vašem ponašanju i pokušajte ga razbiti na dijelove, da vidite koji dio nije produktivan.

 

Ukoliko mislite da će vam pomoći, potražite podršku prijatelja i porodice, te i njih uključite u proces kako bi bilo što interesantnije. Važna napomena, upustit ćemo se u promjenu navike samo ukoliko smatramo da je ona loša po nas i želimo da je promijenimo, jer bez unutarnje motivacije za promjenom i identificiranjem problema nećemo moći napraviti niti prvi korak. Bez obzira na podršku koju imate u okolini vi ste u prvom redu svog navijačkog tima i trebate biti blagi prema sebi i navijati za sebe i u trenucima kada je pobjeda najmanje očekivana. Zamislite situaciju da navijači na tribinama bodre omiljeni tim sve dok su u prednosti, a čim prime prvi gol, počnu obeshrabrivati igrače govoreći kako su nesposobni da pobijede u jednoj “običnoj” igri nogometa. Tako i vi, nemojte dopustiti da sebe bodrite samo kad pobjeđujete.

 

Ono što je jako bitno ukoliko niste u mogućnosti da promijenite neke loše navike ili uvedete neke nove pozitivne navike, uvijek možete potražiti pomoć psihologa ili psihoterapeuta koji će vam uz pomoć određenih tehnika i davanjem pune podrške pomoći da dostignete ciljeve koje želite.

3, 2, 1…počnimo!

 

Zerina Dina Vihrić, psiholog