Povodom 25. novembra – Dana državnosti BiH: BZK „Preporod“ Travnik i Gradska biblioteka Travnik priredit će izložbu „Neminovnosti: književno, kulturno i društveno djelo Alije Isakovića“

Izložba „Neminovnosti: Književno, kulturno i društveno djelo Alije Isakovića“ autorice mr. sci. Đane Kukić, muzejske savjetnice, nastala je kao rezultat saradnje Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ Bosne i Hercegovine i Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. Na izložbi će biti prikazani skenirani primjerci ličnih dokumenata, fotografija, novinskih članaka, pisama, knjiga i drugih eksponata koji svjedoče o životu i djelu ovog književnika.Izložba će biti postavljena u Centru za kulturu općine Travnik 24.11.2023. godine u okviru programa Svečane akademije, a povodom 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine od 19:00 sati i bit će otvorena za javnost do 1.12.2023. godine.

Prošle su dvije decenije otkad je bosanskohercegovačka publika posljednji put imala priliku pogledati originalne eksponate koji svjedoče o životu i bogatoj spisateljskoj karijeri Alije Isakovića, jednog od najvećih bosanskohercegovačkih i bošnjačkih književnika i intelektualaca. Povod za novu izložbu o Isakovićevom književnom, društvenom i kulturnom angažmanu sasvim je opravdan, i to iz dva razloga. Prvi predstavlja njegovanje kulture sjećanja naročito stoga što je izložba prvenstveno edukativnog karaktera, a drugi je obilježavanje značajnog jubileja – 120 godina od osnivanja Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, odnosno ukazivanje na važnost Isakovićeve uloge kao predsjednika Inicijativnog odbora za osnivanje „Preporoda“ u 1990. godini.

Izložbu je autorica Kukić koncipirala tako što je na osnovu skeniranih primjeraka originalnih osobnih dokumenata, fotografija, novinskih članaka i naslovnica objavljenih Isakovićevih djela, jedan dio posvetila životu, drugi književnom stvaralaštvu, treći dio društvenom angažmanu, a četvrti se odnosi na rukopise i fotografije iz bogate obiteljske arhive. Supruga rahmetli Alije Isakovića, gđa. Emina Kečo Isaković pružila je nesebičnu podršku kako u istraživačkom radu tako i u produkciji same izložbe. Upravo, gđa. Emina Kečo Isaković, profesor emeritus Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, ističe kako ova izložba objedinjuje ključne momente Isakovićevog književnog stvaralaštva, ali i ključne momente stvaralaštva za bošnjačku kulturu: „Ona je dala poticaj i ostalim, posebno mladima da se i dan danas bave problemima bošnjačke književnosti. Isaković je autor prve antologije bošnjačke književnosti, prve antologije putopisa, prvog bosanskog rječnika novijeg doba, u mnogome je profilirao književno stvaralaštvo svog vremena i zbog toga je veoma važno da to ostane zabilježeno kao neka vrsta putokaza za one mlade koji dolaze. Mislim da je vrijednost ove izložbe velika“.

Prilikom otvorenja izložbe 15. marta 2023. godine u galeriji „Mak“ Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, govoreći o naslovu izložbe predsjednik BZK „Preporod“ Bosne i Hercegovine, prof. dr. Sanjin Kodrić naveo je da se ovom izložbom želi ukazati ne samo na Isakovićevo malo poznato djelo „Neminovnosti“ nego da je cilj bio ukazati na to da je sve ono što je Isaković radio bilo neminovno u njegovom životu: „Također željeli smo pokazati da je neminovno, nužno, danas se sjećati Alije Isakovića, i to ne radi njega samog, jer on je svoje djelo ostavio iza sebe, nego radi nas samih. Isaković nas uči tome kako se vlastita kultura, vlastiti identitet može formirati kao prirodno pravo na kulturu i identitet, pri čemu takvo formiranje ne isključuje pravo drugog“.

Alija Isaković bio je dramaturg, pisac, publicist, antologičar, leksikograf i historičar jezika i književnosti. Autor je dva rječnika – „Rječnik karakteristične leksike u bosanskom jeziku“ (1993) i „Rječnik bosanskog jezika“ (1995). Isaković je poznat i po svojim dramama među kojima se posebno ističe „Hasanaginica“, koja je najprije izvedena u Narodnom pozorištu u Mostaru 1981. godine, a onda objavljena i kao dramski tekst, te adaptirana kao TV drama na tadašnjoj Televiziji Sarajevo 1983. godine u režiji Aleksandra Jevđevića i s Nadom Đurevskom u ulozi Hasanaginice. Priredio je i prvu antologiju muslimanske književnosti „Biserje“ 1972. godine, prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca „Hodoljublje“ 1973. godine, zbornik radova „Hasanaginica, 1774-1974“, anegdote Nasrudina-hodže 1984. godine, te sa Hadžemom Hajdarevićem izbor iz časopisa „Behar“ 1900-1911. Nagrađivan je za prozno i dramsko stvaralaštvo. Dobitnik je Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva 1976. godine. BZK „Preporod“ svake godine dodjeljuje nagradu „Alija Isaković“ za najbolji originalni dramski tekst na bosanskom jeziku. Alija Isaković rođen je 15. januara 1932. godine u Bitunju kod Stoca, a umro je u Sarajevu 1997. godine.

Izložba će biti postavljena u Centru za kulturu općine Travnik 24.11.2023. godine u okviru programa Svečane akademije, a povodom 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine od 19:00 sati i bit će otvorena za javnost do 1.12.2023. godine.