Predstavljamo: Hadžib Salkić – informatički stručnjak

U Bosni i Hercegovini veoma je mali broj osoba koje se mogu pohvaliti da su svojim stručnim predispozicijama. Da ne bi bilo zabune, osoba koje se predstavljaju kao stručnjaci i koje mediji svako malo lansiraju kao poznavace zbivanja i kretanja u raznoraznim oblastima  svjedoci smo ima, ali onih pravih koji jednostavno znaju šta rade i o čemu govore, gotovo da i nema. Jedan od takvih, dakle stručnjaka koji iza sebe imaju dostojne i vjerodostojne reference je i prof.dr Hadžib Salkić, prodekan na Fakultetu informacionih tehnologija Univerziteta Vitez u Travniku.

Ugodni razgovor sa doktorom Salkićem počeli smo upravo o temama koju su mu najbliže i o kojima može da savjetuje.

 

Kakva je informatička pismenost građana?

 

– U nekim od svojih objavljenih radova, analizirajući kretanja u 2014. godini, došao sam do zapravo poražavajućih podataka. U Bosni i Hercegovinu čak 47% građana uopšte ne koristi računar ili bilo kakvo IT sredstvo. Ono što je takođe interesantno spomenuti, oni koji ga koriste, dakle prema ovim analizama 53% građana, to rade kako bi se igrali (31%), a tek 22% stavnika ove zemlje koji su informatički osviješćeni računare koristi za edukacija i slične potrebe. To je sigurno zabrinjavajuće, a pogotovu kada se ima na umu da su od tog broja polovina učenici od VII razreda osnovne do IV razreda srednje škole. Pored svega nabrojanog tendencija velikog porasta je da i oni koji počinju da uče prve korake rada na računaru to rade zbog korištenja socijalnih mreža što svakako ne ide u prilog informatičkoj pismenosti na ovaj način.

 

Kako je unaprijediti informatičku pismenost u BiH?

 

– Svakako jedan od načina da se ovaj procenat informatički nepismenog stanovništva popravi jeste bolje opremljeni kabineti informatike u osnovnim i srednjim školama. Država se mora uključiti i kroz veći angažman zavoda ili službi za zapošljavanje, koji u opisu svog posla imaju jednu vrstu dokvalifikacije nezaposlenih, te uvođenjem boljih kriterija prilikom Konkursa za zapošljenje koji bi tražili Certifikat o poznavanju rada na računaru.

hadzib_salkic1

Posebno bitan segment djelovanja prof.dr Hadžiba Salkića odnosi se i na zaštitu i kontrolu djece na internetu. U saradnji sa policijskim i drugim strukturama naše zemlje on je do sada organizirao i nekoliko naučno-stručnih konferencije o ovim temama, čiji su zaključci objavljeni u najeminentnijim stručnim informatičkim časopisima.

hadzib_salkic2

 

 

Profesor Salkić svoje bogato znanje i iskustvo, pored toga što će nastaviti da oplemenjuje, jer je informatika nauka u kojoj se bukvalno svaki sat dešavaju nove stvari, želi da nastavi da dijeli sa grđanima Travnika. Zbog toga je ponajprije i prihvatio ponudu A-SDA da bude nosilac liste ove političke partije na predstojećim lokalnim izborima za Općkinsko Vijeće Travnik.

 

Šta će te promijeniti kad dobijete mandat vijećnika?

 

Ono prvo što mi pada na pamet jeste da ću voditi računa da svi projekti koji budu delegirani u Općinskoj skupštini budu u interesu građana Travnika i naravno prema nekom ljudskom kriteriju. Nemoguće je da na primjer neka firma posluje u gubitku, radnici nemaju plate, a da  direktor pri tom sponzorira neki od sportskih klubova. Sport, kultura i sve ostalo mora imati svoj procenat finansiranja. Takođe, mislim da ova zemlja mora preći na amaterski angažman finansiranja. Zašto ne bi recimo sportisti radili u firmi, ili se školovali, a ne da kao što sada slučaj potpišu prvi ugovor i postaju profesionalci. U svakom slučaju biću zagovornik isključivog poštovanja zakona i borit ću se za interese lokalne zajednice, a ne pojedinca. Moj mandat ako Bog da posvetit ću i svi moji postupci bit će podređeni interesu DEMOBILISANIH BORACA.

 

hadzib_salkic3

Kako pomoći demobilisanim borcima?

 

Najveća pomoć demobilisanim borcima bi bila da se ispoštuje Zaključak iz 2014.godine koji tretira između ostalog i reviziju broja demobilisanih boraca. Znamo da ih je poslije rata bilo oko 250 000, a sada ih ima duplo više, što je apsurd. Boraca je svaki dan sve manje, a ova cifra raste. Rješavanjem ovog pitanja prava boraca bi se lakše rješavala. Revizija je takođe potrebna i zbog onih koji su dobili penziju na osnovu lažne dokumentacije, čime bi se fond finansiranja popravio. Svakako biću zagovornik stvaranja jednog Saveza demobilisanih boraca i usmjeravanja sredstava iz fondova pomoći boačkoj populaciji na jedno mjesto. Uspostavljanje Sistema vrijednosti kroz kriterije zapošljavanja, dodjele građevinskih parcela, priključka srtuje i svih ostalih prava iz Zaključka 2014.godine. Moja želja i cilj je da od demobilisanih boraca pravimo počasne građane u našim lokalnim zajenicima, a socijalne slučajeve.