Vaš psiholog – mali savjeti: Potražite pomoć
“Svjesno u sebi znam, potrebna mi je pomoć, ali me stid da je potražim jer ću otkriti još nešto lošije što ne znam, i pokazati svoju slabost.”
Ovakve i slične misli su česte ili čak i nesvjesno prisutne u vidu osjećaja odbojnosti prema traženju pomoći u području mentalnog zdravlja. Sam osjećaj odbojnosti, negiranje da nešto nije uredu, da se ne osjećamo najbolje, je zapravo krik za pomoć. Zbog prevelike stigme prema mentalnom zdravlju često osobe pomisle da će pri obraćanju stručnim licima shvatit da su “ludi”, a kada ih se u svakodnevnom razgovoru upita “Šta znači to lud si?”, ni sami ne znaju odgovor na pitanje.
U našem slengu često se nađemo u situaciji da neka neobična ponašanja opišemo kao “luda”, neke odluke ili postupke obilježimo tom riječju, a u realnosti su zapravo samo neznačajno iznad na kontinuumu svakodnevnog ponašanja. Česte promjene raspoloženja, laka iritabilnost, česti konflikti i sl. mogu biti samo znak sagorijevanja, a nikako znak ludosti (šta god da ludost u stvari predstavljala). U stvari uzdržavanje od traženja savjeta ili pomoći je zapravo strah od upoznavanja sebe, te strah od toga da nešto nije uredu jer i da jeste kako uopće to popraviti?
Svaka osoba bi trebala obaviti barem jedan razgovor sa stručnim licem iz područja mentalnog zdravlja, psihologom, psihijatrom ili psihoterapeutom, i sigurna sam da u prvih pet minuta ćete imati više pitanja o sebi nego što ste očekivali.
Mnogo lakše je razgovarati ukoliko dolazite sa znatiželjom da upoznate sebe više (zašto reagujete na određeni način, zašto vam neke stvari smetaju, i sl.), nego da potiskujete sva pitanja i saznanja o sebi koja na koncu otvaraju put ka pojavi nekih simptoma.
Isto kao što idete na fitness, u teretanu, na masažu i slično, ohrabrujem vas da se upustite i u mentalno istraživanje i napredovanje uz pomoć nekog stručnog lica.
Često u ovim situacijama doći će i misao: “Ja imam prijateljicu/prijatelja, meni je to kao terapija”, te su ovakvi razgovori produktivni kada želimo da ventiliramo šta mislimo i osjećamo. Ako zaista želimo objektivno mišljenje, uz viši nivo analize i uvida, u svrhu promjene samih nas, produktivnije se obratiti psihologu.
mr. Zerina Dina Vihrić, psiholog
