mr. Irmela Mujkić: Bitno je pokrenuti se!

Pandemija će nas sigurno promijeniti u mnogim segmentnima, a od naše spremnosti da se mijenjamo i prilagođavamo općenito bilo kakvim novim i iznenadnim situacijama zavisi kako će to na koga djelovati. Potpuno nenajavljeno, gotovo preko noći, cijeli svijet zahvaćen je pandemijom korona virusa (COVID-19). Sa magistricom Irmelom Mujkić razgovarali smo na temu psihološke pomoći u vrijeme pandemije, a u nastavku vam donosimo intervju iz časopisa Grafx:

 

Grafx: Situacija u kojoj smo se zatekli uzrokovala je strah, stres i anksioznost kod ljudi jer su se suočili sa nečim nepoznatim. Javila se blokada usljed ograničenja određenih aktivnosti. Poštovana asistentice, recite nam kako za vrijeme pandemije COVID-19 izbjeći tu anksioznost, stres i blokadu, kako upravljati našim doživljajima?

 

Mujkić: Po svojoj prirodi čovjek je društveno biće, a druženje za većinu ljudi predstavlja mehanizam putem kojeg ublažavaju osjećaj stresa i napetosti, zato pri samoj pomisli na izolaciju kod velike većine ljudi bude se negativna osjećanja koja često dovode do frustracije jer sada nova situacija stvara prepreke pri zadovoljavanju ljudskih potreba prvenstveno za sigurnošću. Nepripremljeno se u naše živote „uselila“ nova situacija sa kojom se sada treba naučiti, pa samim tim, očekivano je da budemo zabrinuti. Bitno je napomenuti da su osjećanja straha, tjeskobe, ljutnje i bijesa normalna reakcija na nesvakidašnje situacije koje nam stvaraju određene prepreke kao što je i ovaj slučaj. Negativna osjećanja, kao i pozitivna, sastavni su dio naših života i njih se ne trebamo stidjeti, važno je prepoznati ih i pronaći mehanizme kako ih prevladati. Važnost higijene učimo od najranije dobi s ciljem zaštite fizičkog zdravlja, međutim, mentalna higijena je ono što najčešće ne radimo, a što je jako važno za očuvanje, kako psihičkog tako i fizičkog zdravlja. Preveliki strah i anksioznost mogu naše misli u tolikoj mjeri preokupirati i onesposobiti da racionalno posmatramo situaciju i donosimo odluke. (Ne)provjerene informacije iz medija

U zavisnosti od toga kako novonastalu situaciju percipiramo neki će je prihvatiti kao priliku, a neki kao problem. Dakle, jako je bitno kako to doživljavamo, odnosno usmjerenost naših misli. Moramo prihvatiti činjenicu da na neke stvari ili situacije ne možemo utjecati, s druge strane ima puno više onih situacija na koje možemo. Umjesto izjava „Kako ću biti zatvorena u kući ovoliko dugo, kao u ratu sam, kao u bolnici, kao u zatvoru, poludjet ću…“ jako je bitno preusmjeriti svoje misli na one pozitivne, npr. „Trenutna situacije je ovakva i to ne mogu promijeniti, ali iskoristit ću ovo vrijeme za obavljanje onih aktivnosti koje do sada nisam mogao – čitati knjigu, učiti strani jezik, gledati film, vježbati online itd“. Ono što je bitno naglasiti jeste da ove negativne misli kako su došle mogu isto tako i nestati ako ih zamijenimo onim pozitivnim, dakle, bitno je da se pokrenemo i pozitivno razmišljamo. To je možda sada malo lakše reći nego uradili reći će mnogi, ali probajte, pronađite nove stvari koje će vas ispuniti, ja sam sigurna da svako to može napraviti ukoliko se malo potrudi i bolje upozna sebe. Svako može pronaći aktivnosti koje ga mogu učiniti ispunjenim u ovoj izmijenjenoj situaciji.

Kako bismo se sačuvali stresa i anksioznosti, jedna jako važna stvar trenutno je i kontrola u vezi sa informacijama o korona virusu. Iako smo prostorno onemogućeni, naše svakodnevne aktivnosti i dalje mogu da budu jako šarolike. Nemojte po cijeli dan razmišljati, slušati ili gledati sadržaje koji se isključivo odnose na COVID-19. Ograničite izloženost informacijama na dva do tri puta u toku dana i primajte onoliko informacija koliko je potrebno da biste se kao savjesni članovi zajednice pridržavali svih pravila nadležnih službi.

 

 

Grafx: Zašto smo skloni vjerovanju svemu onome što nam mediji prezentuju, a prethodno ne provjerivši validnost i dosljednost informacija te pouzdanost samih medija?

 

Mujkić: Odgovor na ovo pitanje nije tako jednostavan jer može postojati niz razloga. To može biti zbog pristrasnosti vjerovanjima, zbog naših emocija, socijalnog potkrepljenja itd. No, činjenica je da ukoliko nismo angažovani oko neke teme automatski ćemo prihvatiti ono što i kako nam neko nešto predstavlja, pa samim tim možemo i osjećati zbunjenost. Što se više angažujemo oko neke teme iz pouzdanih izvora i od strane stručnih osoba, manje ćemo biti skloni prihvatanju, a više prepoznavanju lažnih vijesti. Upravo je zbog toga potrebno informisati se iz pouzdanih izvora i filtrirati informacije koje dolaze od strane raznoraznih izvora, dakle, ne prihvatati ih zdravo za gotovo.

 

 

Preporuke za život u izmijenjenim okolnostima

 

Grafx: Koje biste preporuke Vi dali kako bismo prevladali trenutnu situaciju i poboljšali kvalitet života?

Mujkić: Preporuke se ogledaju u sljedećem:

  • Za početak slijedite upute i pridržavajte se svih pravila koje su propisale nadležne institucije, to je trenutno jako važno za zdravlje i sigurnost svih nas.
  • Pravilno se informišite. Danas se na različitim portalima pišu svakojake vijesti, međutim, jedine relevantne informacije dolaze iz povjerljivih izvora poput WHO-a, ministarstva zdravstva, kriznih štabova, epidemioloških službi i zdravstvenih ustanova. Zato ograničite izloženost informacijama od strane različitih medija.
  • Izbjegavajte gledanje ili slušanje vijesti tokom cijelog dana jer time samo produbljujete brigu, paniku i strah.
  • Uspostavite sebi dnevnu rutinu i fokusirajte se na stvari koje vas ispunjavaju.
  • Pronađite zajedničke aktivnosti sa članovima vaše porodice koje vam ispunjavaju vrijeme i čine vas sretnim.
  • Zdravo se hranite i budite fizički aktivni. Danas je mnoštvo online treninga koje baš sada možete iskoristiti jer ste do sada odlagali odlazak na treninge.
  • Možda je baš sada vrijeme da pročitate onu knjigu koju nikako niste uspjeli do sada jer „niste imali vremena“.
  • Povežite se sa drugima. Moderna tehnologija nam danas pruža različite načine putem kojih se možemo povezati sa drugima kako bi nadomjestili nedostatak socijalne interakcije izazvane trenutnom situacijom u kojoj se svi nalazimo.

I na kraju, iskoristite ovu situaciju da pozitivno i racionalno razmišljate i djelujete s ciljem vaše dobrobiti, ali i dobrobiti svih oko vas.

 

Tim psihološke pomoći studentima

 

Grafx: Da li je Edukacijski fakltet ponudio neki vid podrške studentima?

Mujkić: Naravno. Menadžment Edukacijskog fakulteta kao i profesori i asistenti sa studijskog smjera Pedagogije i psihologije oformili su tim psihološke pomoći studentima i dostupni su studentima za sve upite s ciljem da svi zajedno pronađemo mehanizme koji će nam omogućiti da na što lakši način zajedno djelujemo i prevaziđemo ovu, za sve nas, novu situaciju. Mi smo svakodnevno u komunikaciji sa našim studentima i u toku smo sa svim njihovim dešavanjima i drago nam je da sad za sad sve funkcioniše u najboljem redu.

 

Djeci je važan osjećaj sigurnosti

 

Grafx: Kako objasniti djeci razloge zbog kojih moraju biti u kući neko vrijeme? Kako im, na njima prihvatljiv način, približiti trenutnu situaciju?

 

Mujkić: Već sam napomenula da je vrijeme koje provodimo u izolaciji teško svima, kako roditeljima tako i djeci. Djeci može biti teško razumjeti šta se dešava i zašto je sada odjednom došlo do promjena, a s obzirom na dob djeca će drugačije i reagovati na njih. Ono što bih posebno naglasila u ovom odnosu je način na koji roditelji doživljavaju trenutnu situacijui kako se oni nose s njom, koje brige imaju jer šta i kako roditelji govore o trenutnoj situacijii kako organizuju svoje aktivnosti može pojačati ili smanjiti razdražljivost kod djece. Dakle, samoregulacija vlastitih emocija i misli kod roditelja je izuzetno bitna. Preporučila bih još roditeljima da budu otvoreni za dječija pitanja i da na njih odgovaraju jednostavno. Budite iskreni sa svojom djecom i upoznajte ih sa situacijom jer kad djeca ne razumiju promjene do kojih je iznenada došlo i ako nemaju za njih valjanog objašnjenja sklona su biti neraspoložena, razdražljiva i ljuta. Treba paziti da se djeca previše ne zastrašuju i ono što je još bitnije da se objašnjenje trenutne situacije prilagodi dječijoj dobi. Također, ono što bih napomenula kao važno jeste i razgovor; razgovarajte sa svojom djecom o njihovim svakodnevnim osjećanjima, dopustite im da ih iskažu kakva god da su pa ćete u skladu s tim i moći pronaći adekvatne načine djelovanja. Djeci je važan osjećaj sigurnosti koji im pružaju njihovi roditelji. Dešava se da roditelji zaborave da dijete prati sve njihove verbalne i neverbalne reakcije i nerijetko iskazuju svoju zabrinutost i strah, to se kasnije projektuje na dijete. Ne vodite ozbiljne i teške razgovore pred djetetom i ne slušajte i ne gledajte prečesto sadržaje o virusu COVID-19. Umjesto toga organizujte raznorazne aktivnosti za djecu kako bi okupirali njigovu pažnju jer svaka aktivnost može biti zabavna ako upotrijebimo malo mašte, uključite djecu prilikom organizovanja i zajedno pravite planove kako provesti dan.

 

Svakog dana učite nešto novo

 

Grafx: Imate li neki savjet za naše čitaoce, na koji način da shvate ovu situaciju?

Mujkić: Pandemija će nas sigurno promijeniti u mnogim segmentnima, a od naše spremnosti da se mijenjamo i prilagođavamo općenito bilo kakvim novim i iznenadnim situacijama zavisi kako će to na koga djelovati. Ono što trenutno moramo prihvatiti je činjenica da neke situacije ne možemo promijeniti kao što je, naprimjer, ova, ali ono što je također činjenica je da ništa ne traje vječno. Ima jedna izreka koja kaže „I ovo će proći“, poslije kiše dođe sunce. Ja volim biti optimista, to preporučujem svima jer u svakoj situaciji ima nešto dobro i svaka situacija treba nečemu da nas nauči. Ovo nam je prilika da ne kreiramo atmosferu bespomoćnosti jer iako smo ograničeni prostorom svaka aktivnost može biti zabavna ako upotrijebimo malo mašte.  Organizujte sebi vrijeme prema vašim interesima, ispunite sebi dan, brinite jedni o drugima i svakog dana učite nešto novo jer situacija koja ograničava određene aspekte našeg života oslobađa neke druge. Ponašajte se savjesno, čuvajte jedni druge i poštujte sve preporuke stručnih osoba.

 

(Amela Bajrić/Grafx)